Osnovna škola "Vladimir Nazor" Slavonski Brod
|
PRIJEPODNE |
|
|
1. |
8:00 – 8:45 |
|
2. |
8:50 – 9:35 |
|
3. |
9:40 – 10:25 |
|
4. |
10:40 – 11:25 |
|
5. |
11:30 – 12:15 |
|
6. |
12:20 – 13:05 |
|
7. |
13:10 – 13:55 |
|
8. |
14:00 – 14:45 |
| « Travanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Pučku školu je završio na otoku Braču, a gimnaziju u Splitu. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu i Zagrebu. Diplomirao je 1902. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949.
Važnije su mu knjige: Slavenske legende (Zadar, 1900.), Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.),Veli Jože (Ljubljana, 1908.), Lirika (Zagreb, 1910.), Istarske priče (Zagreb, 1913.), Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.), Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.), Stoimena (Zagreb, 1916.), Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.), Istarski gradovi (Zagreb, 1930.), Šarko (Zagreb, 1930.), Pastir Loda (Zagreb, 1939.), Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.), Putopisi (Zagreb, 1942.)
Njegovim imenom je nazvana najveća državna nagrada u Republici Hrvatskoj "Nagrada Vladimir Nazor" koja se dodjeljuje za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.
U mjesecu listopadu na jednom od sata razrednika govorili smo o pravilnoj prehrani te o važnosti konzumiranja voća i povrća. Osim što smo pisali činkvinu o jabuci, naučili smo i koje sve vitamine sadrži, kada pojedina sorta dozrijeva te za što se sve jabuka može koristiti.
Na dodatnoj nastavi prirode i društva ponovno smo izvodili pokuse, a obilježili smo i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Pročitali smo i lektiru Eko Eko , a trudili smo se biti i kreativni pa smo kao pravi književnici napisali i nekoliko činkvina na temu naše lektire.
Zatim smo na satu likovne kulture učili o fotografiji, kompoziciji i kadru. Posebno nam je zanimljivo bilo kada smo fotografirali jedni druge. Također smo imali zadatak da na fotografiji prikažemo kako se osjećamo.
Došla je i nova lektira Regoč i pisanje stihova o njemu.
I poslastica za kraj blagdan svetog Nikole. U posjet nam je stigao jedan patuljak koji se posebno s nama družio na satu hrvatskog jezika.
4.a
Eko Eko
zelen, mali,
leti, skače, čisti.
Eko je zabrinut svemirac.
Raketa.
Eko Eko
zabrinut,zelen.
Leti, skače, pomaže.
Eko je jako cool.
Svemir.
Eko Eko
zelen, maleni,
letio, sletio, odletio.
Eko Eko čisti Zemlju.
Vanzemaljac.
Eko Eko
neobičan, zelen,
čisti, pomaže, hoda.
Eko Eko pomaže svijetu
Eko.
Eko Eko
zelen, plav,
trči, priča, pjeva.
Eko je u raketi.
Izvanzemaljac.
Regoč
velik, snažan,
lupa, skače, hoda.
Regoč je veliki čovjek.
Div.
Regoč
velik, jak,
broji, skače, trči.
Regoč je jak div.
Kamen.
Regoč
šaren, velik,
hoda, priča, zaustavlja.
On jako voli Kosjenku.
Regoč.
Regoč
krupan, crn,
pomaže, cupka, veseli se.
Upoznao je vilu Kosjenku.
Div.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
